Topic of student's own choice

Mijenjanje sata

Ovaj tekst za moju prezentaciju bavit će se temom mijenjanje sata - na engleskom «daylight saving time». Kako nam engleski naziv objašnjava, uvodili su mijenjanje sata da se bolje iskoristi danje svjetlo. Naše zimsko vrijeme se zove «normalno vrijeme» ili «standardno vrijeme» a ljeti, poslije promjene, živimo u «ljetnom vremenu». U ovom eseju pisat će se o situaciji u Njemačkoj te će se objasniti zašto su Nijemci 1916. godine prvi put uveli mijenjanje sata. Prvo mijenjanje sata trajalo je samo od 1916. do 1919. godine, a razlog tome bio je rat. U vrijeme rata nije bilo dovoljno resursa kerozina za lampe i parafina za svijeće jer je uvoz iz drugih zemalja bio spriječen. 1916. godine mijenjanje sata bilo je u petak, a subota je bila radni dan tako da je mijenjanje sata izazivalo puno problema. Iduće mijenjanje sata u Njemačkoj bilo je 25. srpnja 1978. godine. Taj dan su Njemci uveli za mijenjanje sata da se bolje iskoristi danje svjetlo. U propisu su zapisali da ljetno i normalno vrijeme treba početi i završiti u nedjelju. Do 2001. godine svake se godine posebno određivalo mijenjanje sata, a poslije 2001. godine uveli su europsko ljetno vrijeme na neodređeno vrijeme. Otada se mijenja sat u dva sata ujutro jedan sat unaprijed i to zadnjom nedjeljom ožujka. Zbog toga je noć duža jedan sat. Za normalno vrijeme se sat mijenja u tri sata ujutro jedan sat unatrag, dakle, noć se produlji za jedan sat. U 1996. godini uveli su standardizaciju mijenjanja sata skoro u cijelom svijetu. Budući da je teško zapamtiti kada se sat mijenja unaprijed, a kada unatrag, ima nekoliko izreka pomoću kojih je lakše zapamtiti pravila. Na engleskom postoji jedan magareći most koji se zove «spring forward, fall back». Drugi magareći most je da su temparature ljeti u plusu, a zimi u minusu. Tako da se zna da se sat ljeti mijenja unaprijed a zimi unatrag. Trenutačno je ta tema jako diskutirana zato što je mijenjanje sata bilo potrebno i unosno prošlog stoljeća, a sada više nije. Zbog toga ću u razvoju ovog teksta prezentirati argumente za i protiv mijenjanja sata. Prvo je bitno objasniti da je mijenjanje sata bila izvrsna ideja u 19. stoljeću i za vrijeme rata. Ljudi su iskoristili danje svijetlo i štedjeli energiju i resurse. Uz to, važno je naglastiti da je mijenjanje sata posljedica naftne krize u Njemačkoj 1973. godine. S jedne strane je pozitivno da se navečer štedi umjetno svijetlo. Osim toga je mijenjanje sata uslužno prema ljudima koji rade cijeli dan. Kad završe s poslom još mogu uživati u sunčanoj večeri i ne idu i ne dolaze s posla po mraku i hladnoći. S druge strane ima puno više argumenata protiv mijenjanja sata i studije u Njemačkoj dokazuju da je većina ljudi protiv toga. U ovom dijelu teksta ću prezentirati mišljenje većine Nijemaca. Ponajprije se može naglasiti da se ujutro, pošto je duže mračno i hladno, troši više umjetnog svijetla i grijanja. Statistike pokazuju da je potrošnja energije u ožujku, travnju i listopadu viša nego cijele godine. To dokumentira da je potrošnja u mjesecima u kojima se mijenja sat viša nego u ostalo vrijeme. Osim toga ima puno ljudi koji imaju problema sa spavanjem. Utvrđeno je da čovjek treba četiri do četrnaest dana da se navikne na promjenu sata. Ponedeljkom ujutro, nakon mijenjanja sata, ima statistično tri puta više prometnih nesreća nego u normalim ponedeljkama. Najviše problema imaju radnici. Jedan primjer je Njemačka željeznica DB. Teretni vlakovi općenito imaju stroge redove vožnje, a za vrijeme mijenjanja sata trebaju posebne redove vožnje. To znači da ima više posla za sve radnike DB-a. Kada se u listopadu mijenja sat, radnici imaju jedan sat više. To znači da vlakovi, koji voze između dva i tri ujutro, moraju voziti dva puta ili trebaju čekati sat vremena da se drže plan. Što se tiče noćnog rada, radnici u lipnju moraju raditi sat više, a u ožujku sat manje. Najvažniji aspekt je da je potrebno napraviti posebne planove rada. Drugi primer je internetska stranica ebay. Glavni odjel ebaya se nalazi u Kaliforniji u SAD-u gdje koordiniraju sve aukcije širom svijeta. To znači da dolazi do velikih problema kada aukcije traju sat duže ili kada završe u vrijeme mijenjanja sata. Treći, i zadnji, primjer su djeca. Statistike dokazuju da se djeca mogu koncentrirati tek nakon devet ujutro. Ako škola u normalno vrijeme počne u osam, to znači da u ljetno vrijeme škola počinje u sedam ujutro. Sve u svemu, može se reći da djeca imaju velike probleme što se tiče koncentracije u školi u prvim danima poslije mijenjanja sata. Po pitanju ove teme, može se zaključiti da se o njoj u današnje vrijeme mnogo diskutira i da postoje različitih mišljenja, ali da se promjena sata još uvijek neće promijeniti. Osim toga ova odluka poslije 1996. godine više nije stvar svake zemlje, nego je to odluka cijele Europe. Ja mislim da u današnje vrijeme mijenjanje sata više nije potrebno i da nema razloga da se to još uvijek provodi te zato što i na tu temu prevladavaju argumenti protiv promijene, a ne za nju. U jednom riječju, mijenjanje sata više nije potrebno, ali je moguče da se političari nekad postaviju za svoje izbornike i da će mijenjanje sata u buduće vrijeme biti ukinuto.