CroLTeC

Main Menu


Powered by <TEI:TOK>
Maarten Janssen, 2014-

eng01715_2A_01-5

The standard of living in my country


Javascript seems to be turned off, or there was a communication error. Turn on Javascript for more display options.

Životni standard u Americi nije još izvrsan kao u prošlu vremenu kada su ljudi u svim zemljama mislili o Americi kao zemlja od snova, zemlja slobodnosti, zemlja dobrog života. Danas ljudi koji zive u Americi imaju mnoge probleme. Sustavi zdravstvenog osiguranja, obrazovanja, a godišnjeg odmor ne funkcioniraju vrlo dobro, zato Americanci rade puno a često prosječne plaće nisu dovoljne za živjeti dobro.

Mnoge zemlje imaju državni zdravstveno osiguranje. To osiguranje je moguće zbog novaca od poreza. U SAD-u 50 posto poreza plaće ne za državni zdravstveno osiguranje nego za vojni sustav, zato Amerika nema državnog zdravstvenog osiguranja, nego samo privatnog osiguranja. Police privatnih zdravstvenog osiguranja koštoja od 0 do 0 mjesečno za ljude koji imaju manje od 40 godine, a do 00 mjesečno i više za ljude koji imaju više od 40 godine. Danas 14 milijuna ljudi u SAD-u nemaju zdravstveni osiguranje, a ljudi da imaju osiguranje često ne idu kod liječnika kada imaju zdravstvene probleme jer oni se boje da ako imaju, naprimjer, ozbiljan zdravstveni problem, privatno osiguranje može otkloniti policu.

Sustav obrazovanja u SAD-u sada je katastrofan. Držav ne plati za obrazobanje zato mladi moraju platiti samo, a nije moguće jer školarine su povećale tako da danas, prosječna školarina je od ,000 do ,000 za jednu godinu, a u SAD treba najmanje četiri godine završiti fakultet, ne tri godine kao, naprimjer u Europi. Studenti se moraju još platiti za sobu u studenstki dom i za hranu jer obično najbliži sveučilište je daleko 500 kilometara od kuće, zato nije moguće živjeti kod roditelja kada mladi idu u sveučilište. Često kada studente završavaju fakultet, imaju kredit od ,000 do 0,000 a onda imati djecu ili kupiti kuću nije moguće zbog finanskih problema.

Troškovi u Americi su visoki a zbog toga, Americanci rade najviše u svijetu. Obično Americanci rade od 40 sati tjedna do 80, 90 sati tjedna. Amerika nema pravo za godišnji odmor, poslodavci ne moraju platiti a ne moraju dati zaposlenima godišni odmor. Često zaposleni imaju dva tjedna (deset dana) godišni odmor, ali poneka sam jedan tjedan ili ništa; ovisi o poslu. Zbog toga Amerikanci nemaju dovoljno slobodno vrijeme.

Nedavno čitala sam članak da piše da danas, Amerikansko san nije još u Americi nego u Kanadi, zbog problema kao osiguranje, godišni odmor, i obrazovanje. Nadamo se u Americi da sve može promjeniti, ali za sad, život je teško a najčešće zbog finanskih i zdravstvenih problema.


Download text