Our language

2. Naš jezik

Globalizacija nas sve češće stavlja u kontaktu s inozemstvom, znači s različitim zemljama i kulturama te jezicima. Dandanas, učenje stranih jezika je skoro obveza. To što je jednom bilo posvećeno onim malobrojnim ljudima koji su parnim vlakom otišli u svjet je dio naše svakodnevnice.

Prvo, analizirat ćemo važnost materinskog jezika pa ćemo pregledati učenje stranih jezika s različitih pogleda.

Materinski jezik je nasleđa našeg djetinstva. Možemo ga smatrati prirodnom ukoliko smo ga stjecali bez ikakvih napora ili cilja, kad još uvijek nije naš mozak nosio nikakve jezične pečate. Materinski jezik je poput kalupa na kojim ćemo izgraditi naša jezična budućnost.

Međutim, ne može se zaključiti da je prirodan dar materinskog jezika vječan. Premda se taj jezik lako dobio, može se i jednako lako izgubiti. npr. u okviru dugoročnog boravka u inozemstvu bez vježbanja ili korišćenja vlastitog jezika. U takvom slučaju, mogu strani jezici imati prednost u našem mozgu! Stoga je materinski jezik dar koji moramo sačuvati. Strani su jezici definitivno važni u suvremenim svjetu. ali nikad nećemo govoriti i izraziti naše mišljenje bolje nego na vlastitim jezikom.

Globalizacija nam je otvorila uzore oči: svjesni smo svjeta oko nas te mnogobrojnih prilika koji nam pruža. Stoga je znanje stranih jezika, ne samo prednost nego i skoro obveza.

A ko bi smio se tome suprostavljati kad postoji toliko mogućnosti u području stjecanja drugih jezika u europskoj razini s programima poput erasmusa, kojem se sve više studenata okreće.

Doduše, stjecanje stranih jezika je dobilo novu ulogu u današnjem kontekstu krize: studenti uče novi jezik da bi se mogli se useliti u drugu zemlju, naročito kad su zemlje kojee je kriza najteže udarila u pitanju.

Prednost je engleskog jezika u Europi se izazvala masovnu imigraciju prema Velike Britanije čiji je premier je izjavio ograničenje pravila boravka za europske građane.

Učenje novih jezika može biti i izvor više kompetitivnosti na tržištu rada, naročito u Briselu gdje znanje bar tri jezika nije više čudo nego norma.

Promidžba cjeloživotnog učenja je dobar alat koji bih mogao promijeniti mentalitete. Jednom se smatralo da se se mozak prestane steći nova znanja oko 35. godina i da se od tada samo silazi k degeneraciji mozga. U moderno se dobi zna da može mozak i dalje stjecati steći znanja, tako i jezike, do smrti.

Ne smijemo zaboraviti da nisu jezici samo profesionalni alati. Otvaraju nam perpektive, pružaju nam nova mišlenja koja nas omogućuju napredovati u životu.

Međutim, važno je i se sjećati jezik koji, kao što smo već objasnili, je dracocjeni dar koji se može lako izgubiti.

Budući da naš naglasak u na stranim jezicima Budući da na stranim jezicima je u naš nam definira naglasak kao stranci, treba nam materinski jezik da budemo imali kuću, znaći mjesto i kultura koji su naši i koji nitko ne ne može od nas oduzeti.