Narodni običaji su dio našeg identiteta mada su sve manje smatrani važnim u moderno doba.
Premda je Hrvatska zahvaćena u globalnim procesima, možemo li reći da su blagdane kao Oskrs i Božić još uvijek vjerske proslave u Hrvatskoj i u drugim zemljama? Prvo ćemo pregledati Božićčne običaje u Hrvatskoj te u Francuskoj. Zatim ćemo analizirati sličnosti i razlike te dvije kulture u tome. 61
U Hrvatskoj se počinje pripremati Božić četiri tjedna unaprijed kroz stavljenje vjenćčića kod kuće na primjer. S tim se pali i jednu svijeću tjedno do 25. prosinca. Tim običajem se prorodici pruža priliku da se okuplja i da se moli Bogu. Tako su se te običaje orgo održavale u prošlosti jednako kao i dan danas. 116
U Francuskoj se počinje pripremati Božić unaprijed kroz kupljenje poklona. Što prije se mora dogovoriti tko će kupiti čega kome, pogotovo kad su djeca u pitanju. Nekada su se ljudi u Provenciji okupljali kod kuće 24. prosinca naveče da podijele večeru te 13 slatkiše u skladu sa tipičnoim lokalnim običajem. Zatim su svi išli u crkvu ok u ponoć na za misu. Tada nisu bili pokloni, nego ljubav i vjera. 185
Sve u svemu, možemo potvrditi da su hrvatskei i francuskoi običaji slični jer potiču iz katolićčke vjere. U obima se dočeka Božić kroz skupljanje cele porodice ili familije te misu u ponoć.
Unatoč tim sličnosti, čini mi se da je Francuska izdvojila religijsku stranu Božića, a približavola se komercijalnomj globalnomj stranoni. 236
Budući da ne dobro poznajem Hrvatske običaje, taj se esej može više posmatrati prvoim pogledom na tu kulturu nego punom konkretnim dojamom u zemlji. 259
Međutim, izgleda da je Hrvatska uspjela sačuvati neke od njezinih Katoličkih običaja koji su i prilika okupljanja cele porodice ili familije. 280
S druge strane je Francuska dan danas potpuno napustila katoličku stranu Božića, a sačuvala običaj okupljanja organizirajući večeru i kupujući poklone. To je kapitalizam, a doći će i kod vas. 310 rijeći