Education

Ana Ivić

08/05/2014 3B

Školski sistem u Francuskoj

Roditelji u Francuskoj imaju izbor od treće godine njihove djece da sih šalju u vrtić. Vrtić je besplatan, traje tri godine, i u njemu imaju pravo ići sva djecua, iako im roditelji ne rade. Iako nije obavezno slati svoje djete u vrtić, roditelji ipak to rade jer što se prije djete prilagodi školskom sistemu to je bolje. Djeca u vrtiću pomalo uče slova, brojevi, kako napisati svoje ime, itd. Sve to tjera roditelje da upišu djecu u vrtić da ne bi bili izgubljeni u prvom razredu. Nakon toga počinje obavezni dio školovanja, to jest osnovna školua. Po politici mMinistarstva obrazovanja, svaka osnovna škola (u Francuskoj je podjeljena na dva djela: 5+4 godine) ima isti školski program, i u principu dijete iz sa sjevera Francuske, kada završi prve pet godinae, naučio je isto ono što je učio dijete iz sa juga. Engleski se počinje učiti, i to je jedini jezik koji se uči u prvom djelu osnovne škole (privatne škole, kao što su katoličke, židovske... imaju svoj sistem vezan sa predavanjima i nisu toliko vezani sa mMinistarstvom obrazovanja te imaju druge predmete kao što su vjeronauka, latinski...). Nakon toga sljedi druga polovina osnovne škole, gdje džjak već može izabrati neki smjer ako ima poteškoća u školi (svi su predmeti isti, no oni imaju već perspektivu radnog života jer uče u godini dosta osnovnih stvari o različitim poslovima, npr. kuhar, zidar...). Ostali, tj. od prilike 90% učenika pohađaju istiu škoku i imaju isti sistem i iste predmete, s time da imaju pravo izabrati „opcije“. „Opcije“ su predmeti poput latinskog, grčkog, povjest engleske civilizacije... I one mogu dodati dodatne bodove za prolazak u sljedeću godinu. No ako djak ne ne dobije dobru ocijenu, ona se neće računati. Osim toga, u osmom razredu se može izabrati drugi jezik, tj. njemački ili španjolski, s time da ako odaberemo jedan, drugi nam može biti opcija. 5% učenika od 6. og. razreda uči njemački i izabere engleski u 8. Na kraju 9. razreda, polažemo sispite, a u moje vrijeme to je bilo francuski, matematika i povjest i geografija. No danas polažu i prvi jezik i fiziku i kemiju ili biologiju. Učenici koji su izabrali opciju mogu položiti taj predmet. Ti ispiti nisu toliko važni, jer neće trebati ni za kakav upis u srednju školu. On je samo zaključak osnovne škole. Nakon toga izaberemo tehničku školu ili gimnaziju. Tehnička škola je kao i svugdje direktna specijalizacija (za mehaničara, frizera, sekretaricu npr.) a gimnazija se dijeli na 3 velike grupe: ekonomska, književna i matematika-biologija. Prva godina ne mora biti odlučna, no pošto se u drugoj godini polaže prvi dio diplomskog državnog ispita, onaj koji se upisao u ekonomsku to samo može promijeniti između prve i druge godine. Inače ima pravo ponavljati godinu da se prebaci u drugi smjer. U drugoj godini se polaže francuski i oni predmeti koji su najmanje važni za pojedine smjerove (npr. matematika, biologija i fizika i kemija za one koji idu u književnu gimnaziju). Zadnja godina obuhvaća sve glavne predmete svakog smjera, te se pripremaju državni ispiti. Oni su važni za upis na fakultet, i inače je u Francuskoj taj diplomski velika institucija stara preko 100 godina koju su polagali najveći likovi francuske kulture. Rezultati su objavljeni u novinama i na lokalnim televizijama, i oni kojui u prosjeku imaju preko 19/20 su pozvani na večeru kod predsjednika Republike Francuske. Za prolaz je dovoljna ocijena 10/20 u prosjeku, a za popravni se treba imati između 8 i 10/20. Tko ima ispod 8 ponavlja godinu. Isto tu možemo izabrati opcije i ići u najbliži veliki grad da ga polažemo (npr. gluma, ples, sport, jezik koji se ne predaje u školama poput Hrvatskog, Srpskog, Portugalskog, Kineskog...) Nakon što je maturirao, srednjoškolac izabere svoj smjer na fakultet, tako može diplomirati poslje tri do četrnaest godina, ovisi o smjeru.