NAŠ JEZIK
Zanemariv je broj ljudi na svijetu koji govore val vladaju samo jednim jezikom. Neki od njih su osvojili više jezika u obitelji, dok drugi muku muče da polažu ispit engleskog. da bi mogli dobiti diplomu. (barem u Mađarskoj). U 21. stoljeću, kad je pokret ljudi baš veliki, a ljudi stalno putovanju putuju iz jedne zemlje u drugu, znanje stranih jezika je temelj komunikacije. Ako netko ne putuje nigdje, ali radi za neku multinacionalnu firmu, ili za domaću koja surađuje na neki način s drugim firmama izvan matične zemlje, skoro svaki dan kom mora komunicirati (usmeno ili pismeno) na stranom jeziku. A sve više i više starih osoba na tečajevima stranih jezika, no manje ih je koji su prepoznali važnost cjeloživotnog učenja, nego jednostavno žele razumijeti svoje unuke koji žive negdje daleko od njih.
Materinski jezik je polazište učenja stranog jezika, no varali bismo se ako mislimo da je pojam, na se značenje materinskog jezika podrazumijeva. Možemo ga definirati kao prvo naučen jezik koji smo usvojili u obitelji. Ali ako je netko iz mješovitog braka, u idealnom slučaju odmah usvoji dva jezika, a uz to je vrlo moguće, da „pokupi“ jezik svoje okoline, ak ukoliko niti jedan roditelj nije iz te zemlje. Pojam materinskog jezika možemo promatrati i sa s funkcionalnoga gledišta, odnosno definirati kao jezik koji više koristimo. ne Naime, postoji nikakva garancija da jezikom koji (ili jezike) koji smo pro prvo naučili, njime ćemo se najviše služiti tijekom cijelog života.
Kao što sam već spomenula, u nekim smo slučajevima prisiljeni da učimo strane jezike, dok se u drugima samovoljno ssj spustimo u takvu avanturu. A nije svejedno na koji način ih učimo. (A sad govorimo samo o učenju, a ne o osvajanu jednog jezika).
Još uvijek postoje „stručnjaci“ koji misle da je dovoljno naučiti gramatičku strukturu, pa na osnovi toga, i s pomoći riječnika možemo prevesti bilo koji tekst. Naravno, odabir metoda uvijek ovisi o cilju, ali ako stvarno planiramo služiti se s jedn nekim jezikom i to dugoračno, najbolja i najkorisnija metoda je ona koja se zasniva na komunikatvnoj kompetenciji. A Ne prolazi dan da ne nailazimo na neku „najbolju i fantastičnu metodu“ s kojom ćemo „za mjesec dana govoriti engleski kao izvorni govornici“, ja ipak smatram da za učenje jezika treba velika doza strpljivosti, energije, t truda, a naravno i vremena. S vremena na vrijeme moramo raditi i na motivaciji, te u raznim fazama učenja definirati i „redefinirati“ naše ciljeve. Tako je moguće naučiti bilo koji jezik.
Ja ne vjerujem da neke jezike ne možemo naučiti. Često se susrećemo s tvrdnjoma, da je mađarski pretežak i da ga nitko ne može naučiti sa strane Hrvata. Istina je da ima drugačiju strukturu budući da ne pripada indoeuropskim jezicima. Stoga i zahtjeva drugi način razmišljanja, i za to treba vremena. Priznajem, sigurno nije lako shvatiti i naviknuti se na to da jezik ne izražava rodove (tj. ne razlikuje muški i ženski rod), ne definira pridjeve, ali imenice beskrajno, i da ima 28 padeža. Nitko ne bi vjerovao da će jedan Hrvat lakše naučiti 28 mađarskih padeža, nego mi Mađari onih 7 hrvatskih.
Učiti bilo koji jezik je avantura. Svakako utječe na karakter čovjeka, širi njegov kori obzor i način razmišljanja. Sigurno ćemo pro na bilo koji neki način profitirati iz učenja stranog jezika. Jedna žena iz Mađarske, koja je učila 54 jezika kroz svoj život, je rekla da je jedina stvar koju se isplati je korisno čak i loše znati.