CroLTeC

Main Menu


Powered by <TEI:TOK>
Maarten Janssen, 2014-

ita00115_3A_12

Topic of student's own choice


Javascript seems to be turned off, or there was a communication error. Turn on Javascript for more display options.

PREHRANA U SVIJETU

Moja tema za današnju prezentaciju je Prehrana u svijetu. To je golema tema, mogli bismo pričati o tome danima. Odabrala sam prehranu jer mislim da je jako važno znati kako se treba hraniti za zdrav, sretan i dug život. Svi znamo koliko je teško promijeniti naše navike, zbog toga je potrebno naučiti šta znači zdravo živjeti već od malih nogu. Sve što putem hrane unosimo u organizam gradi nas i mijenja, a o tome što smo unijeli ovisi naša snaga, naše zdravlje i naš život! Dobro je znati da je doručak najvžaniji obrok dana. S obzirom na to, doručak da energije tijelu nakon cijele noći. Dobro je jesti tri obroka na dan i još dva mala međuobroka kako bi naš organizam cijelo vrijeme radio. Što je potrebnom našem tijelu i organizmu da bi pravilno funkcijonirao? -Protein koji izgrađuje mišiće, krv, kožu, nokte, srce, mozak, jetru, itd. Oko 17% bezmasne mase tijela zdravog čovjeka izfrađeno je od bjelančevina; -Ugljikohidrati koji su osnovni izvor energije za organizam; -Omega 3, naime masne kiseline za zdravo srce, mozak i zdrave funkcije očiju, kože, zglobova, kose i imunološki sistem; -Biljna vlakna koja potiče prirodnu eliminaciju otpadnih tvari i toksina iz organizma ; -Vitamini i minerali za rast i razvoj; -Voda za hidratizaciju tijela; -Vježba i opuštanje za zdravo srce i zdrav život; -Nezasićene masti koje pomažu u postizanju i očuvanju zdravog srca; Voće i povrće bismo trebali jesti svaki dan pa čak i više puta na dan. Uz voće i povrće osjećamo se poletno i puni energije, oni nam objavljaju snagu, hidratiziraju naš organizam, donose nam obilje vitamina i minerala, održavaju zdravlje crijevne flore, normalizira našu probavu i osiguraju nam zdravi metabolizam. Uz to, kad god je moguće, trebali bismo jesti sezonsko voći i povrće jer to je friško i domaće. Stigla nam je zima, sezona prehlada i viroza, vrijeme je za bildanje imuniteta. Luk, češnjak, čili papričica i kiseli kupus ubijaju viruse pa neka vam se nađu na jelovniku. Željezo je važno za imunitet. Jedite crveno meso, povrće, ciklu, a kako bi se bolje resorbiralo, ne zaboravite vitamin C. Zanimljiv je podatak da crvena papričica zagrijava organizam, baš kao i đumbir te potiče znojenje i izbacivanje toksina iz tijela. Ubrzava metabolizam i poboljšava probavu. Ne zaboravite i prirodne čajeve i dovoljno vode kako ne biste dehidrirali i iscrpljivali bubrege. To je svakako primjer koji pokazuje kako hraniti se na zdravi način je važan korak za zdrav život. Danas 35% svijeta nema dovoljon hrane (manje od 2000Kcal dnevno). Stručnjaci kažu da se glad može riješti. Naime, jedan od ključnih uzoraka gladi u svijetu je uzgoj hrane za stoku i smanjenje takve proizvodnje povećalo bi učinkovitost uzgoja ljudske hrane do razine da bi se moglo nahraniti stotine milijuna ljudi koji sada gladuju. Za proizvodnju jedne kalorije mesa potrebno je 30 kalorija iz biljaka, a kad se to pomnoži sa brojem grla stoke koju treba nahraniti, dobivaju se zastrašujuće brojke. Stručnjaci tvrde da bi se problem gladi lako riješio prelaskom većine stanovništva na vegetarijansku ishranu jer bi se polja zasijana za proizvodnju stočne hrane mogla iskoristiti za hranu za ljude. Uz to, organizam vegetarijanca je manje zagađen od organizma svejeda. Svake se godine u svijetu baci ili propadne 1,3 milijarde metričkih tona hrane ili trećina ukupne globalne proizvodnje. Bacanje hrane u siromašnim zemljama manji je problem od činjenice da se goleme količine gube u ranijim fazama prehrambenog lanca. U zemljama u razvoju gubici nakon žetve mogu doseći čak 40 posto proizvodnje. Dok s jedne strane svijeta ljudi nemaju dovoljno hrane i svakodnevno umiruju od gladi, s druge strane postoje drugih problema: anoreksija i pretilost. U modernom i užurbanom svijetu restorani brze prehrane su sve popularniji. Brza hrana (fast food) je termin Brza hrana (en.fast food) je termin i vrsta hrane koja se u restoranima brze hrane, vrlo brzo priprema i servira i usto je jeftinija pa zbog toga se naziva brza hrana, no ona se još ponekad naziva i junk food (što u hrvatskoj jeziku znači hrana smeće). U SAD-u brza hrana najpopularnija je, osobito kod djece i tinejdžera. U brzu hranu spadaju hamburger, hot dog, brzo pripremljena piletina, gazirana pića (pripremljena uz brzu hranu) itd. Ona sadrži mnogo masti i šećera, može naškoditi osobi koja ju je pojela u velikim količinama, te, posebice, da uzrokuje debljinu, tzv. pretilost. Može uzrokovati i ostale zdravstvene probleme, a najčešće su bolesti srca, diabetes mellinus, visoki kolesterol u krvi, dijabetes kod mlađe djece, te začepljene krvne žile. Zaintrigiran činjenicom da su Amerikanci najdeblji narod na svijetu, te da je čak 60% odraslih Amerikanaca predebelo, u velači 2003. tada 32-godišnji Morgan Sprulock odlučio se podvrgnuti neobičnom eksperimentu. Privučen podatkom da se velik broj Amerikanaca svakodnevno hrani isključivo u McDonaldsovim restoranima brze prehrane, gdje konzumiraju i do tri obilna i visokokalorična obroka, Morgan je odlučio na mjesec dana postati pravim Amerikancem. Uz stalan nadzor triju liječnika, Morgan je unatoč protivljenju svoje zabrinute djevojke, veganke Alexandre Jamiesom, pristao točno 30 dana hraniti se isključivo u McDonadsovim resotranima, kojih samo na Manhattanu ima čak 83. Već poslije nekoliko dana posjećivanja McDonaldsovih restorana Morgan se počeo širiti u struku osjećajući zamor i vidne promjene raspoloženja, da bi mu se nakon jednog tjedna tjelesna masa povećala za 5 posto Spurlockov je pokus naposljetku, nakon svih 30 dana hranjenja nezdravim instant pripravcima, rezultiralo debljanjem za punih 13 kg, uz istodobnu opću bezvoljnost i gotovo ovisnički odnos prema mirisnoj i primamljiuvoj McDonaldsovoj ponudi. Jedna od posljedica nastanka angažiranog i intrigantnog Spurlockovog filma bio je i bezuspješni pokušaj McDonaldsa da zabrani njegovu distribuciju. Ipak, šefovi najpoznatijeg svjetskog lanca restorana brze hrane, motivirani negativnim publicitetom, svoju su gastronomsku ponudu naknadno odlučili obogatiti navodno znatno zdravijim pripravcima, uz istodobno ukiranje super size obroka. Jačina je mogućnost da slomimo tablu čokolade na 4 dijela golim rukama a onda pojedemo samo jedan od tih komada Judith Viorst Da li osjetite krivnju kada jedete čokoladu? Nemojte! Drevni Maje su je smatrali hranom bogova i nisu pogriješili: čokolada je zaista dobra za zdravlje. Naravno da se to odnosi na tamnu čokoladu. Zapravo, čim je tamnija čokolada, tim je bolja za vaše zdravlje. Evo 5 dobrih razloga zbog kojih se isplati jesti tamnu čokoladu: -Zdravlje srca: nekoliko kockica čokolade dnevno smanjuje krvni tlak, poboljšava protok krvi, sprečava stvaranje ugrušaka i samnjuje razinu LDL štetnog kolesterola; -Antidepresant jer čokolada sadrži serotin koji djeluje protiv depresije, i endorfin, koji daje osjećaj zadovoljstva; -Riznica antioksidanta: tamna čokolada i kakao bogati i su anitoksidantima koji štite naš organizam od prijevremenog starenja i mnogh pbolesti, uključujući rak; -Regulacije šećera: bez obziran asvoj slatki okus tamna čokolada ima niski glikemički indeks. To znaći da konzumiranje tamne čokolade ne podiže razinu šećera u krvi, što je dobra vijest za dijabetičare; -Važni minerali: poput drugih predstavnika biljnog svijeta, čokolada sadrži cijeni niz vitamina i minerala. Bogata je bakrom, magnezijem, kalcijem, kalijem i željezom. Zašto odabrati tamnu čokoladu? Tamna čokolada sadrži više antioksidanta nego mliječna jer ima veći udio kakaa i ima manje kalorija, zasitna je i bogata vitaminima, što je bolje za osobe koje žele smršaviti. Kao i u svemu, u prehrani je potrebno balans. Jesti čokoladu je dobro, ali nije dobro ako jedete previše. Nekoliko kockica tamne čokolade dnevno je dovoljno da dobijete dobrobit od antioksidanta i minerala koje sadrži. Najzdravlja je čokolada iz biološkog uzgoja, koja ne sadrži bijeli šećer. I ne zaboravit, čokolada stvara ovisnost Reagira na nas na isti način kao i marihuana. Ne postoji jedna režim prehrane koji bi se moglo smatrati najzdravijem ili boljim od drugih, najvažnije je jesti raznovrstnu hranu, bez pretjerivanja. Jesti za živjeti, a ne živjeti za jesti to je moto koji trebamo upamtiti.


Download text