Učenje svjetskih jezika u suvremenom životu-luksuz ili potreba?
Prije nekoliko godina, za generaciju svojih roditeljima, učenje stranih jezika je bilo luksuz tipičan među bogatim ljudima. U Italiji, naprimjer, učenici su učili francuski, njemački ili engleski, a samo u najboljim gimnazijama.
Danas, strane jezike su najvažnije za mlade i odrasle obrazovane osobe: većina djece počinje učiti engleski u osnovnoj školi, a već u srednjoj školi puno učenika dodaju drugi jezik, a i u gimnaziji još više. Štoviše, ima tipa škola koji se uzmjeruju na strane jezike, u kojim ima širok raspon lingustičkih tečajevi, kao na sveučilištu.
Učiti jezike može biti teško ili postati ekonomska žrtva, u kratkom roku, jer puno treba knjiga, tečajeva, novca i vremena, ali prednosti su bezbrojni: to je ulaganje u budućnost.
U prvom redu, poznavanje stranih jezika (a ne samo engleskog!) može nam pomoći u traženju posla, zato što u svim poslovnim sektorima poslodavci traže ljude koji mogu razumjeti i upravljati inozemne tržište. Ali, to ne znaći da koji već imaju jedan posao ne trebaju poznati druge jezike ili mogu zaboraviti te koje znaju: radni okoliši su dinamični, pa su jezike uvjet za dobivanje napredovanja u karijeri, i tako dalje.
Osim toga, dvojezični (ili višejezični) student imaju više izenađenja za sudjelovanje u projektima međunarodne i akademske mobilnosti, koji obogaćuju kurikulum i otvore nove vrate za mlade.
Očito, jezike su nam korisne za putovanje, i omogućuju komunikaciju i razumjevanje drugih kultura, kroz susreti, knjige, filmove, novine... To je još važnije ako mislimo o Europskoj Uniji, u kojoj je višejezičnost u isto vrijeme problem, i bogatstvo i načelo. Zapravo, kad su ušle na Europsku Uniju, europsle države su dobile jamstvo da će svoji službeni jezici biti održavani i sačuvani, zato što su svi važni dokumenti i sastanci prevedeni i tumačeni na sve europskim jezicima.