Topic of student's own choice

Put kroz Makedoniju

Nadam se da volite putovati jer ćemo danas nakratko otputovati do Makedonije. Makedonija je mala, ali jako lijepa zemlja. Nalazi se na Balkanskom poluotoku. Glavni grad je Skopje, a službeni jezik makedonski. Zastava Makedonije pretstavlja žuto sunce s osam zraka na crvenoj pozadini koje simbolizira „novo sunce slobode", opjevano i u makedonskoj himni. Do 1995. godine na zastavi je bilo Verginino sunce, ali zbog problema s Grčkom morali smo to promijeniti i od 1995. do danas koristimo ovu zastavu. Grb Makedonije pretsavlja simbole zemlje, pa tako unutar njega se nalazi voda koja predstavlja Ohridsko jezero, planina, koja predstavlja planine Makedonije, sunce, kao nacionalni simbol, plodova maka, listova duhana i pšeničnog klasja i u dnu crvena vrpca s bijelim vezom. Makedonsko je službeno pismo ćirilica koje se sastoji od 31 slovo. To je fonetsko pismo što znači svaki glas ima svoje slovo. Službena valuta je makedonski denar (120 mkd = 15.01 hrk). Makedonija je relativno mala zemlja i ima oko 2,022.547 stanovnika. Što se tiče krajolika, Makedonija ima predivnu netaknutu prirodu, tri prirodna jezera i više veštačkih i ledničkih jezera. Ova mjesta obavezno morate posjetiti ako dođete u Makedoniju: ❖ Ohrid je makedonski i pravoslavni Jeruzalem, muzej na otvorenom. Kulturna baština se proteže od prapovijesti do današnjih dana. U njemu je osnovan i djelovao je prvi Sveslavenski univerzitet, osnovan od Sv. Klimenta Ohridskog i Sv. Nauma Ohridskog. Freske i ikone u mnogim crkvama i manastirima su jedinstvene u svijetu. Od 1980. godine grad Ohrid i Ohridsko jezero nalaze se na popisu UNESCO-ve Svjetske baštine kao spomenik kulture i spomenik prirode. Simboli grada su: Samuilova tvrđava, Helenističko kazalište, katedralna crkva Svete Sofije, crkva Sveti Kliment, ohridski biser i ohridska riba pastrmka. ❖ Struga je grad poezije i mostova. Tamo se održavaju Struške večeri poezije poznate diljem svijeta. Laureati Struških večeri poezije bili su i Pablo Neruda, Miroslav Krleža i mnogi drugi. Također, Struga je rodno mjesto makedonskih pjesnika braće Konstantina i Dimitrija Miladinova. Konstantin Miladinov je i autor pjesme "T'ga za jug" (Tuga za jugom) u kojoj pjeva kako se želi vratiti u svoj rodni kraj te želi pobjeći od hladne Rusije. Naziv pjesme je i ime poznatog makedonskog vina. Struga se nalazi u dolini na obali Ohridskog jezera, na dijelu gdje rijeka Crni Drim istječe iz Ohridskog jezera, koja teče kroz grad i dijeli ga na dva dijela. Kaže se "Kako Struga nema druga" što znači da je jako lijepa i jedina.

❖ Kruševo je jako lijep gradić te je sam po sebi mali muzej, tradicionalne arhitekture XVIII. i XIX st. U gradu se nalazi spomenik Makedonium (posvećen Ilindenskom ustanku od 1903. god.), kao i Muzej posvećen Kruševskoj republici i Ilindenskom ustanku. 2011. godine otvorena je i Memorijalna kuća Todor Proeski sa eksponatima imovine pokojnog pjevača. S obzirom na tome da je Kruševo planinsko mjesto, u njemu je i jako razvijen zimski turizam. •:* Skopje je najveći grad u Makedoniji. Leži na veoma trusnom području, a posljednji potres se dogodio 26. srpnja 1963. Danas još uvijek se mogu vidjeti ruševine starog železničkog kolodvora (sagrađen 1941.) na kojem se sat zaustavio u 5:17, u točnom trenutku potresa. U potpunosti se promijenio nekadašnji izgled grada zbog projekta vlade Skoplje 2014. Značajni spomenici grada su: Crkva Svetog Spasa (djelomično građena pod zemljom zbog turskog zakona po kojem crkve nisu smjele nadvisiti džamije. Tamo se nalazi i grob heroja Goce Delčeva), Kameni most, Milenijski križ na planini Vodno (visok 67 metara), tvrđava Kale i stari dio grada zvani Bit Pazar. ❖ Bitola je drugi grad po veličini u Makedoniji. Nalazi se u južnom dijelu zemlje. Poznat je kao grad kave jer ima puno kafića i grad konzula jer je na početku XX. st. u Bitoli bilo dvanaest konzulata raznih europskih zemalja. Ime grada nastalo je od staroslavenske riječi Obitel što znači manastir ili samostan, opatija jer je grad obilovao brojnim manastirima, čak 47. Nakon nekog vremena je otpalo inicijalno slovo ,o" i ostalo samo bitel. Simboli grada su: Širok Sokak, Saat-kula, Bezisten, Džamija Jeni i druge džamije, Zavod i muzej grada, Nacionalni park Pelister te antički lokalitet Heraclea Lyncestis. 1. Saat-kula (Toranj sa satom) - Ne zna se kada je točno izgrađen. Prema legendi oko 1830. kada su Turci došli, skupili su oko 60.000 jaja i napravili žbuku. Žbuka pomješana s kamenom je dala čvrstu smjesu koja stoji do dan danas. 2. Bezisten - Izgrađen u 15. st. Izgleda kao pokrivena tržnica i u njemu ima 86 trgovina. Prije su to bile trgovine tekstila, a danas više prehrambenih artikala. 3. Jeni džamija ili u prevodu „Nova džamija" - Prvo je bila galerija, ali nedavno su arheolozi otkrili da je izgrađena na temeljima nekogašnje crkve i sad su je zatvorili zbog ispitivanja. 4. Zavod i muzej grada — U njemu je muzej - soba posvećena ocu mladoturske revolucije Kemala Ataturka. Nekada je na mjesto muzeja bila kasarna i vojna akademija te je tamo boravio i učio Ataturk. Zaljubio se u grčku djevojku Eleni Karinte. Malo se zna o njihovu vezu. Govorilo se da su razmjenjivali pisma i da je njihova veza bila tajna zbog toga što je njen otac bio protiv te veze.

Kad je saznao, zaključao ju je te je kasnije odveo u Solunu i udao za drugog. Do dan danas stoji taj balkon gdje su se viđali kao simbol njihove vječne ljubavi. 5. Heraclea Lyncestis je antički grad, osnovan za Filipa II. Makedonskog, sredinom IV. st. pr. Kr. Grad je dobio ime po grčkom mitološkom junaku Heraklu. Pridjev Lyncestis koji je dodan imenu grada, u grčkom jeziku znači zemlja risova, dakle to bi bilo Heraklov grad iz zemlje risova. Od nekadašnje Herakleje ostale su samo ruševine. 6. Nacionalni park Pelister je jedan od tri makedonska nacionalna parka. Nalazi se na planini Baba. Najviši je vrh Pelister (2.601 m). Proglašen je nacionalnim parkom 1948. godine kao prvo makedonsko zaštićeno prirodno dobro. Karakterističan je po mnogobrojnim vrhovima viši od 2000 metara, razdvojenim dubokim dolinama.. Kao reljefni oblici se javljaju kamene reke, a karakteristično drvo je Molika. 7. Širok Sokak je najpoznatija ulica koja nikad nije prazna. Tamo moraš popiti kavu svaki dan prije posla ili nakon posla. Kava se pije cijeli dan i uvijek moraš sjediti tako da gledaš tko je prošao. Moraš nositi naočale da ne bi drugi vidjeli koga gledaš. Svi znaju više o tebi nego ti sam i naravno moraš biti skockan/a od glave do pete kao na modnoj pisti. Postoji šala da nikako ne smiješ prošetati u trenirci jer ćes tako ostati neoženjen/neudata. Što se tiče kulturnih manifestacija u Bitoli se svake godine održava Bitolsko kulturno Ijeto koje traje oko 2 mjeseca te je najduža kulturna manifestacija u zemlji. Međunarodni filmski festival „Braća Manaki" gdje se dva tjedna prikazuju filmove, a pobjednik dobija nagradu „Zlatnu kameru 300" i Mal bitolski monmartre (dječja likovna kolonija) gdje djeca i mladi iz cijelog svjeta slikaju slike na temu stare makedonske arhitekture na ulicama Bitole, Ohrida i Kruševa u toku od sedam dana.