„Kultura, jezik i obrazovanje tvore svakodnevnicu...“
Ovi su pojmovi jako povezani. Ne postoji obrazovanje bez jezika, a svakodnevnica bez kulture nije moguća. Mnogi su filozofi razmatrali odnose među navedenim pojmovima, tvoreći temelj humanistike. Da opišem nekoliko njihovih stavova.
- Jezik i kultura -
Da li jezik utječe na percepciju svijeta ili stvarnost oko nas kreira jezični sustav? Ovim se pitanjem bavili američki lingvisti Ivić i Ivić. Istraživanje koje su radili imala je na cilj za pokaže povezanost van jezične stvarnosti s lingvističkim pitanjima, a u užem smislu da objasni prioritet u toj relaciji. Lingvisti su došli do zaključka da jezik ima ogromnu utjecaj na naše mišljenje. Ispitanici tjedan eksperimenta su rekli da je jedna boja slična drugoj uzimajući u obzir ne realan izgled, nego npr. fonetske sličnosti izmežu naziva boja koje su gledali. Međutim jezikoslovci su ušli u polemiku sa Ivićevom teorijom, kreirajući diskurs utemeljen na nivou više disciplina.
Očigledno nema sigurnog odgovora na pitanje postavljeno od strane Ivića i Ivića, a istraživanje koje je bilo osnovano na jezivima Dalekog istoka može pružiti čitav niz dokaza prema kojim teorija utjecaja jezika na stvarnost (i obrnuto) je stalno aktualna.
- Jezik i stvarnost -
Pitanjem ove relacije su se borili među ostalim Ivan Ivić, Ivan Ivić, Ivan ivić, Ana Ivić.
Stara legenda glasi da je jedno izolirano društvo na okeanskim otoku nije bilo u stanju primjetiti brod, kojim su došli europljani zbog toga da nisu imali u jeziku naziva za tu pojavu te njihova je percepcija bila znatno ograničena. Jedino je vještica mogla objasniti što se događa jer znala je komunucirati s drugim svijetovima... O tome je pisao I. Ivić.
S druge strane o ograničenosti čovjeka u jezičnom smislu je razmišljao Ivan Ivić. Tvrdio je da je jezik baština koju smo preuzeli – a ne stvorili – dakle nismo mi subjekt našeg jezičnog sustava. Izrazi i njihove konotavije već su bile kulturološki objašnjene i na taj (definiran pa ograničen) način služimo se proizvodom kulture, koji se ne smije prilagoditi našem osobitom mišljenju. Da navedemo i kritiku Ivićevog stava. Koristeći vrlo apstraktnu matematiku radovi profsora Ivića nisu jednostavni, a mnogi su kritičari rekli da je to samo blebetanje...
- Jezik i svakodnevnica -
Smatram da odnos jezika i svakodnevnice može biti sjajno objašnjen teorijom prijevoda. Jedan od najpopularnijih primjera nalazimo u molitvi „Pater noster“, koja u kulturama u kojima zbog atmos klimatske zone – nije prisutna pšenica, je prilagođena vremenskim uvjetima. U Eskimskoj kulturi nije moguće napraviti kruh dakle u toj molitvi prevedenoj na eskimske jezike čujemo „daj nam riba..“. Još jednu zanimljivost ekvivalencije nalazimo u kiši... Englezi imaju najviše naziva objašnjavajućih različite vrste kiše, no u jezicima Afrike nalazimo ogroman broj pridjeva opisujućih boje pustinje.
Potreba definiranja stvarnosti oko nas donosi mnogo lingvističkih izazova kojima se bave kognitivisti.
- Jezik i obrazovanje -
Poznata fraza voli: „koliko jezika znaš, toliko života češ proživjeti.“ Osobito slažem se s ovom sentencijom dolazeći do zaključka da čim više služim se hrvatskim jezikom tim više i lakše izražavam sebe...