GLOBALIZACIJA U PREHRANI
U 21. stoljeću prehrana nije više samo osnova zdravog funkcioniranja organizma, nego stil života. O hrani se mnogo govori, mnogo se o njoj piše, a ponuda u trgovinama nikad nije bila raznolikija. Ovo što jedemo bez sumnje ima na nas veliki utjecaj. Globalizacija i na tom području donosi nam promijene te široki raspon novih mogućnosti. Ostaje sam pitanje je li globalizacija u kombinacji s užurbanošću modernog svijeta zaista korisna za naše prehrambene navike?
U raspravi o tome obično se ističu dva mišljenja: prvo, da globalizacja vodi nezdravim prehrambenim navikama i pridonosi iskorjenjivanju tradicionalnih jela. Drugo, da je ponuda namirnica i jela zbog „smanjenja“ svijeta bolja i kvalitetnija. Osobno smatram da globalizacija prehrane ima, kao i svaka druga stvar, svoje mane i vrline. Zahvaljujući tom procesu možemo upoznavati kulture i kuhinje raznih dijelova svijeta te kupovati u domaćim trgovinama neobične i egzotične namirnice. Nažalost postoji još druga strana medalje, a to je brza hrana. Prema istraživanjima globalizacija je donijela „pandemiju debljine“. Tradicionalni je način prehrane sasvim zanemaren; preskačemo doručak, a zbog brzog tempa života i većih poslovnih obveza neadekvatno biramo namirnice ili jedemo nešto poput fast-fooda. Što sam primijetila u Hrvatskoj jesta da Hrvati vole jesti pecivo i svinjetinu te često ne doručkuju. Ove je godine internetski portal Vecernji.hr pisao da za Hrvate još uvijek vrijedi stara narodna mudrost „nema tice do prasice“ i da jedu previše mesa i kruha te premalo voća i povrća. U Poljskoj starije generacije najčešće jedu tradicionalno masno jelo dok mladi obraćaju na to veću pažnju i pokušavaju jesti lagano i živjeti zdravo, iako nije to uvijek moguće.
Sve u svemu, teško je jednostavno odgovoriti na pitanje je li globalizacija koristan ili štetan proces. Globalizacija ili ne, svaki od nas ima svoj razum i može svijesno birati između tisuća raznolikih namirnica i jela. Problem je samo da su često ovi zdravi proizvodi skupi, tako da su dostupni ljudima s većim prihodima pa je njihov udio u svakodnevnoj prehrani ograničen. Nadam se da će se to u budućnosti promijeniti i da će svaki čovjek biti u mogućnosti jesti raznoliko i zdravo, bez obzira na to koliko novca zarađuje.