The importance of literacy

 Važnost pismenosti u Hrvatskoj

Pismenost je poznavanje pisma, umijeće čitanja i pisanja i zato važna je za razvijane svake zemlje. Hrvatska pisana kultura jedan je od važnijih dijelova ukupne hrvatske kulture. Ona obuhvaća djela koja su različita po načinu pisanog izražavanja: natpise na kamenim spomenicima, grafite na graditeljskim objektima, rukopisna djela, tiskane knjige, elektronske knjige. Među djelima pisane kulture mogu se uočiti djela različita po pripadnosti  književnim vrstama, odnosno vrstama drugih stručnih područja, kao što su: pjesme, pripovijetke, romani, drame, odnosno  misali, brevijari, evanđelistari, molitvenici, rječnici, gramatike, enciklopedije, leksikoni, priručnici, zbornici, statuti. U povijesti hrvatske pismenosti koristilo se tri pisma: glagiljica, ćirilica i latinica. Hrvatska je srednjovjekovna književnost i cjelokupna pisana kultura tropismena. Udjel glagoljice u hrvatskoj srednjovjekovnoj književnosti je velik i važan: tim pismom se piše kroz cijeli srednji vijek, a tekstovi pisani glagoljicom su najbrojniji. Ćirilicom se hrvatski jezik bilježi od XII. stoljeća. Hrvatska ćirilica nazivala se različito: arvacko pismo i poljičica, a u XIX. st.  bosančica i bosanica. Latinica je najstarije pismo na prostorima na kojima danas žive Hrvati. Njome se bilježio kontinuirano latinski jezik, a povremeno hrvatski jezik. Prema meni u savremenoj Hrvatskoj pismenost ima veliki značaj, zato što proces kojim Hrvati stigli do današnjega izgleda hrvatske latinice bio je dugotrajan i složen. Hrvati morali su boriti se za svoj jezik i svoji pismo i sada ponosni su iz te borbe. Pored podatke, koje našla sam na Internetu u Hrvatskoj pismeni čine 98,1% stanovišta. Svake godine, osmog rujna obilježava se Međunarodni dan pismenosti, koji slavi se također u Hrvatskoj.