„Težak je život poljskog studenta“
Predpostavljam temu koja zbog mojeg suvremenog položaja je mi najbljiža, ia to je život polskog studenta.
Prvo, trebalo bi definirati pojam „student“. Tako, može to biti svaka osoba koja studira na sveučilištu. Postoje i ljudi koji smatraju studiranje produženjem mladosti i tako dobivaju diplomu u oko 30 godinama svojeg života ili uopće ga ne dobivaju.
Ipak, nije to glavna tema ovog eseja. Ja, želim obratiti pozornost na stereotipe o studentima, koje su ušle duboko u mišljenje poljaka.
Prije nekoliko godinama studiranje bio je luksus koji dobivali su samo oni koji su bili vrlo pametni ili imali su novac. Sada studirati može svako i svugdje. Student, kao pojam, ne asocira više na mladu osobu koja trudi se napraviti karijeru, biti uspješna. Studiranje u mišljenju poljaka je nešto isto obavezno kao srednja školabez toga ništa. Tako svi mladi, nakon mature, su pod pri društvenim pritiskom i moraju odabrati svoj smjer (čak i bez smisla). Na kraju ova priča nije toliko grozna, jer svi srednjoškolci smatraju život studenata kao tulum bez kraja koji se događa bez nikakve kontrole roditelja i to im je baš super!
Moramo znati da u tako dobroj situaciji se nalaze samo oni koji studiraju izvan svojeg grada. Ipak i oni imaju svoje probleme.
Studiranje u velikom gradu je dosta skupo. Treba platiti za stan ili dom, imati novac za svakodnevni život, hranu, mjesječnu tramvajsku kartu. Čitala sam da prosječan student u poljskoj dobiva oko 150300 kn tjedno što je oko 2045 kn dnevno (snovac iz stipendije, od roditelja itd.). Moram dodati da u pPoljskoj ne postoji „institucija“ menze, a najjeftiniji ručak u gradu košta oko 15kn. Mislim da ove argu podatke su dovoljne dza osnovu stereotipa o siromašnoim studentima.
Onda logično je da ako student nema novca neće odlaziti u kazalište, kino i operu svaki vikend. I sada treba predpostaviti pitanje: „na kakav način će se oni opustiti u slobodno vrijeme?“.
Tu vidi se osnovu sljedećeg stereotipa: student znači „pijak“. Uglavnom istinom je da svugdje vidi se pijanih studenata koji viče, pjevaju i hodaju ulicama kao zmija.
Iz druge strane postoji stereotip potpuno drugog tipa studenta, a to je taj koji redovito dolazi na nastave, uči i od koga ostali mogu posuditi bilježke.
U stvarnom životu, izvan stereotipa, stvar nije toliko jednostavna. Sigurno je da kad mladi čovjek oisjeti malo slobode, iskoristi to.
Ipak vidim nadu za nas studente. Imamo puno mogućnosti: putovanja, prakse, stipendije. Znam da student može sve: učiti, raditi i još naći vrijeme za druženje. Onda možda život poljskog studenta ili studenta uopće nije toliko težak, a mi moramo iskoristiti ovo vrijeme i mogućnosti najbolje kao to moguće.