JOŽE PLEČNIK I ŠETNJA PO LJUBLJANI
Pretstavit ću vam slovenskog arhitekta Jožeta Plčenika te kroz prezentaciju upoznat čete i najvažnije znamenitosti Ljubljane. Na početku želim pretstaviti nekoliko stvari o njegovom životu, a onda nastaviti s njegovim najvažnijim djelima.
Jože Plečnik se rodio u Ljubljani 23. siječnja 1872. godine kao sin ljubljanskog stolara. Jer je napustio gimnaziju i počeo raditi u otcovi radionici. Nakon nekoliko godina je nastavio svoje obrazovanje u Državnoj obrtničkoj školi u Grazu. Nadugo zatim počeo je studirati arhitekturu u Grazu I beču, gdje je bio učenik Otta Wegnera, čijeg načrti Berlinske katedrale su ga navdušili za studij arhitekture. Kao Wagnerjevi, su bili i Plečnikovi prvi projekti tipični za secesijski stil. 1901. godine otvorio je samostalni arhitekturni atelje u Beču. Deset godina kasnije postao je profesorom na Umjetničko-tehnički školi u Pragu te kasnije i na Tehničkom fakultetu u Ljubljani. Zbog toga se opet preseliio u Ljubljano gdje je živio do smrti 1957. godine. Plečnik je jedan od rjedkih umjetnika u Sloveniji koji je dobro poznat i poštovan več za časa njegovog života. 1938. godine postao je član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti. Bio je također proglašen za počastnog građanina Ljubljane te je dobio odlikovanje Zasluge za narod i najvažnije, Prešernovu nagradu koja je najprestižnija nagrada za područje kulture u Sloveniji.
Ja ću se u prezentaciji više fokusirati na njegova djela u Ljubljani, zato ću vrlo brzo preletjeti djela u Beču i Pragu.
1. Ziherlova kuća u centru Beča (slika)
2. Crkva svetog Duha u Ottakingu u Beču (slika)
Još poznatija su njegova djela u Pragu gdje je renovirao Dvorac Hradčany i još igradio Crkvu svetog Srca Isusovog.
NJEGOVA DJELA U LJUBLJANI:
Plečnik je samo u Ljubljani završio više od 20 velikih projekta. Istina jest, da je Plečnik imao bajnu sreću da je bio rođen u tisto vrijeme. 1895. godine je Ljubljanu pogodio jedan od večjih potresa u povijesti te srušio veliki broj zgrada čak u centru grada. Nakon toga se svugdje po gradu naveliko gradilo i Plečnik je kao mađi, perspektivni arhitekt obrazovan u inozemstvu, dobio tako puno posla.
– ŠENTJAKOBSKI TRG (1926) i TRG FRANCUSKE REVOLUCIJE, uređivanje obrežja rijeke Ljubljanice 1929 Trg francuske revolucije je ovo ime dobio 1952 godine. Prije se zvao Napoleonovim trgom što je vrlo zanimiljvo, kao i činjenica da je za Sloveniju napoleon jedan od vrlo pozitivnih likova u povijesti. Najviše zbog promoviranja sekularizma, smanjavanja moći plemstva, osnovnog školovanja, reforma administracije,...
– VZAJEMNA ZAVAROVALNICA 1930
Danas u toj zgradi domuje Triglav osiguranje. A na početku bila je izgrađena za uzajamno osiguravajoće društvo koja je simbolizirala napore slovenskog naroda za gospodarsko neovisnost. Palaču su gradili 26 mjeseci i u tom procesu upotrebljivali samo domaće materiale. Time su željeli dokazati čega smo sposobni. Plečnik je u tom djelu obraćao posebnu pozornost na fasadu zgrade u koji je ugradio cijeli niz simbola. Svi su se simboli odnosili na djelatnost koji je kuća bila namjerena.
--> kamni na fasadi prizemlja i prvog kata govore: kamen na kamen
-->balustri na balkonima imaju dve zadebljanji (obično imaju samo jedno), zbog toga izgledaju kao žitni klas. Cijela fasada s balkonima pa zašto izgleda kao žitna njiva koja govore: zrno na zrno, pogača
-->stubovi građeni so od cigla, među kojima dobro su vidljive proreze, tako da se čovjek osječa kao da su stubovi izrađeni in novčića složenih jedan na drugom: dinar na dinar... Arhitekt je torej vgradil v fasado Vzajemne zavarovalnice vzgojno reklo:
Kamen na kamen, palača
zrno do zrna, pogača
dinar na dinar
– SPREHAJALIŠČE TIVOLI – jakopičevo sprehajališče 1931
Šetališče je danas upotrebljeno međutim kao izložbeni prostor ili otvorena galerija.
– TROMOSTOVJE, GORNJI TRG 1932
Most u sredini bio je omišljen mostom za promet, a ostala dva samo za pješace. Danas je cijelo Tromostovje pjšačka zona naime od 2007 godine.
– ČEVLJARSKI MOST, POT NA GRAD 1933
– NUK – Narodna i sveučilišna knjižnica 1936, dograđen 1940
Ova je zgrada proglašena njegovim najvažnijim djelom te je također najveća od svih. Izgrađena je kao nepravilan pravokutnik s četiri četirikatnim krilima. Fasada je izgrađena od opeke, dopunjena nepravilnim i drukčije obrađenih kamenih blokova i prozorima. U prvom katu ima Veliku čitaonico koja obuhvaća sve kate. U čitaonici ima 236 mjesta za čitatelje. Zapadnu i istočnu stran zauzimaju samo prozori. Stolice u čitaonici su drvene, stare i neudobne. Arhitekt je s time želeo prezentirati kako težak je put do znanja. Zanimljivo je također da su za gradnjo upotrebili samo slovenske materiale.
– CERKEV SV. MIHAELA V ČRNI VASI 1937
– UREDITEV RIMSKEGA ZIDU 1938
– ZAPORNICA NA LJUBLJANICI 1939
– URŠULINSKA GIMNAZIJA, BEŽIGRAJSKI STADION 1941
– TRŽNICA 1944
– NAČRT SLOVENSKEGA PARMENTA 1947
Puno je njegovih planova bilo potpuno nerealnih te su zato ostali nerealizirani. Jedan od tih planova je načrt zgrade slovenskog parlamenta koju je Pležnik zvao katedralom slobode. Zgrada bih trebala biti izgrađena na grajskom griču ili u parku Tivoli, a je nikad nisu ni počeli graditi.
Njegov se lik nalazio na novčanici od 500 tolara, a na pozadini bila je slika njegove Narodne i sveučilišne knjižnice u Ljubljani. Sad novčić od 0,10 eura prikazuje sliku „Katedrale slobode“ koja je naziv za načrt slovenskog parlamenta koji nikada nije bio izgrađen. Danas se sve najprestižnije nagrade za područje arhitekture imenuju po njem katolička crkva je o pedesetogodišnjici njegove smrti počela postupak za njegovo proglašenje svetim i blaženim, a je to izazvalo veliko kontraverzijo između ljudima.
Što čak i ja nisam znala je da imamo u Ljubljani šest njegovih spomenika. I da ljubljanska općina svako ljeto zaposli jednog glumača, da se u turističkoj sezoni šeta po ulicama obućen kao Jože Plečnik.