NAŠ JEZIK
Jezik je dio naše svakodnevnice. Zajedno s ljudskim osobnim karakteristikama stvara identitet svakog pojedinca. Jezik nas definira tko smo i čijem narodu pripadamo. Povezan je s kulturom i tradicijom društva. Jezik poveziva sve ljude iste narodnosti, one koji žive unutar granica neke zemlje, a i one koji zbog različitih razloga žive u inozemstvu.
Poznajemo više jezika. Prvi i glavni je materinski jezik. Već samo ime kaže da je to jezik naših matera i osnovan predmet svakodnevne komunikacije. Njegova je uloga jako važna jer nas baš ovaj materinski jezik poveziva s našom domovinom. U razdoblju brzog tehnološkog napretka dobro je govoriti ili poznati još koji drugi, strani jezik. Najvidniji su oni jezici čije države imaju najveću gospodarsku i ekonomsku moć. Mogli bismo reći da engleski jezik kraljuje svim drugim jezicima iako i drugi jezici ruski jezik dobiva sve veću moć.
Ljudi su prepoznali potrebu za učenjem novih jezika. Roditelji upisivaju svoju djecu u različite jezične tečajeve je žele da što prije savladaju neki novi jezik. Mladi ih uče zbog želje po obrazovanju i putovanju, a i zbog većih mogućnosti dobivanja posla kasnije u budućnosti. Stariji ljudi ih uče jer žele biti u koraku s vremenom ili jednostavno zbog toga jer imaju vremena, pa da im ne bude dosadno. Tako ima svaka generacija razloge zašto je učenje jezika važno.
Njihovo poznavanje važno je i zbog komunikacije sa stranim ljudima kad mi idemo u inozemstvo ili oni kod nas. Jezik može biti temelj novih prijateljstava. Iz iskustva mogu reći kako je jezik povezao j mene i moje prijateljice. Hrvatski jezik kojeg učimo na Croaticumu povezao nas i ustvario nova prijateljstva. Zanimljivo je kad pomislim, da smo Slovenka, Poljakinja, Švicarka i Danka skupa otišle na putovanje, a skupan nam je bio jezik – hrvatski.
Kad govorimo o jezicima ne smijemo zaboraviti njihove izvore. Nisu svi jezici jednaki, ali mogu biti slični. Iz povijesti znamo da jezici pripadaju različitim kulturama kao što je su slovanska, romanska i germanska kultura. Jezici iste kulture imaju međusobno više sličnosti nego jezici različitih kultura.
Jer sam Slovenka, a slovenski je jezik sličan hrvatskom, lakše sam i ga naučila taj jezik nego npr. Francuzinja ili Šveđanka jer njihovov jezik nije nema sličnosti s hrvatskim. Ako se vratimo na učenje jezika, moramo spomenuti da postoje puno načina učenja. Na jezičnim tečajevima ili u školi upotrebljavaju različite metode s kojima si pomažu da ljude nauče pravilni, standardni jezik. Iako je to ponekad teško, treba potrebno je početi s jednostavnim riječima, slikama, osnovnim frazama i sl. Tehnološki napredak kojeg smo spomenuli na početku omogučio nam je da možemo na računalu prikazati neku opširnu temu, prikazati je s video zapisom, dinamičnom prezentacijom i dr. Sve te stvari pomažu onima koji ne znaju jezik ali imaju želju da ga nauče. Važno je zapamtiti da ćemo najlakše i najbrže naučiti jezik ako budemo okruženi izvornim govornicima tog jezika. Uz razgovor možemo naučiti najviše.
Svi su jezici lijepi. Nužno je prepoznati važnost svakog jezika i čuvati svoj, materinski jezik. Dužnost svakoga od nas je njegovati svoj jezik jer čemo tako sačuvati i svoju kulturu i tradiciju. Tako ćemo moći prenositi svoj jezik na naše buduće generacije i pobrinuti se da jezik živi dalje.