Dominacija engleskog jezika u svijetu i njegovo prodiranje u druge jezike
Smatra se da je engleski najvažniji jezik na svijetu i ovaj koj se najčesće uči kao strani jezik. Svaki dan se koriste više engleskih riječima diljem svijeta. Prema Wikipediji postoji oko 350 milijuna osoba koji su engleski izgovornici i više od 800 milijuna koji govore englegski kao drugi jezik. Ova važnost je vezana s poslom, ali također s zavabom. Naime, značenje tog jezika pomogne naći bolije poslove i ostvariti komunikaciju s ljudima drugih kulturama. Ova svojstva engleskog jezika su dosta poznatih, ali kako je engleski postao najvažniji i međunarodni jezik možda nije toliko poznato.
Ovo se koje smatra moderni engleski nastao je u sjeveru Europe prije oko pet stoljeća. Tada su govorili engleski između pet i sedam milijuna ljudi. Prije globalizacije je bio dosta razloga koji može pomoći razumjeti razvoj i važnosti jezika. Možemo zamisliti da je jednostavnost engleskog bio jedan razlog njegovog razvoja, ali postoje povijesni razlozi koji su važniji za ovo objasnje.
Industrijska revolucija, razvoj svjetskog tržišta, sirenje i tvrdnja kapitalizma i imperijalizam su bili međuovisni procesi. Na taj način, od kraja 18. Stoljeća je Velika Britanija postala veliki imperij. Zahvaljujući svojoj morskoj i trgovačkoj snazi engleski jezik je bio jako važno jer je bio dosta brzo dominantan jezik za trgovinsku razmjenu. Kasniji razvoj Amerike je povećao važnosti engleskog jezika na svijetu, osobito poslije drugog svijetskog rata.
Uz trgoviničku važnosti sve više i više postojanje engleskog jezika je imalo kulturne značenje. Razvoj medija pogotovo kinematografije je pomicao kulturni model koj je postao međunarodni ili sve više i više ovako izgleda.
S jede strane, važnosti engleskog jezija je dobro proces jer na neki način smaniji daljinu između ljudima omogućujući komunikaciju i razumjevanje različitih kulturama. S druge strane, čini mi se da još uvijek iza te komunikacije i dojma razumjevanja, i sve više zbog globalizacije, presuda drugima se događa jako brzo i skoro uvijek kroz naočale vlastite kulture, svaki put više globalna i jednosmjerna, bez prostora za prihvaćanje dubokih razlika.
A. Napišite esej dugačak 250 riječi s naslovom: Učenje svjetskih jezika u suvremenom životu – luksuz ili potreba?
U suvremenom životu učenje stranih jezika sve više se smatra potreba, a ne luksuz. Kao dio obrazovanja odraslih obrazovanih osoba, kao uvjet za dobiti dobro posao ili akademsku i radnu mobilnost, kao omogućavanje komunikaciju između ljudima iz različitih kulturama, činjenica je da je svaki put važniji znati barem jedan drugi jezik.
Na taj način, općenito u školima se smatra poterbno i obavezno učenje stranih jezika. Međutim, ovaj je jedna idealna slika koja nije sto posto realna. Recimo da nije slika sto posto realna jer svaka stvarnost je toliko posebna, drugačija i kompleksna da se ne može lagano usporediti. U Argentini, na primjer, većina ljudi ne znaju drugi jezik. Prema novinu „La Nación“, prije dva godina 62 posto stanivnika glavnog grada i iz najvećih grada Argentine nemaju nijedan znacenja engleskog jezik, najvažniji strani jezik. Samo 5 posto stanovnika zna dovoljno za ga korištenje na poslu i već 7 posto imaju opće znanje engleskog kao da može razgovarati. To se događa iako sadržaji kurikuluma u srednim školima ukljuću engleski. To znači da nije dosta 5 godina učenje engleski i možda također znači da argentinski program za učenje stranih jezika nije baš dobro.
Sve ovo pokazuje da su u nekim zemaljama ljudi koju ima više slobodnog vremena i dovoljno novca tko konačno će moći dobiti najbolje poslove. Istovremen, ako samo smatramo stvarnosti zemalja Europe ili sliku koju nas pokazuju razvijene zemlje samo ćemo gledati dio stvarnosti. Istina je da globalizacija napravi da bude sve više i više slično, ali trebamo paziti jer ponekad se događa da možemo vidjetii samo ono za koje imamo oći.