Republika Bugarska
Republika Bugarska se nalazi u jugoističnoj Europi i u istočnom djelu Balkanskog poluotoka. Stoljećima prema Bugrskoj su prolazili putevi koji povezuju Europu s Azijom i Afrikom.
Bugarska je centar lečenja, profilaktike i turizma. Ima brojne toplice, dobru klimu i morsku obalu.
Glavni grad Bugarske je Sofija. Teritoriji je 110912 km. Stanovništvo -7640 238 ljudi. Predsjednik Bugarske je Rosen Plevneliev, a nacionalna valuta je bugarski lev. Bugarska ima 378 km obale, 600 mileralnih izvora s neospornom medicionskom kvalitetom.
Solunski braća Čiril i Metod stvorili su slovensku abecedu. Standartizirali su bogoslužbeni jezik i bugarsko narećje. Veliku pomoć za rasprostiranje čirilice dao je Kliment Ohridski, učenik Čirila i Metoda.
Bugarska je planinska zemlja. Pola od njezinog teritorija su planine. Imamo 37 planina. Stara planina je najduža i najstarija. Zove se još Balkan. Po njoj se zove i Balkanski poluotok. Rila je šesta najviša planina u Europi i najviša na Balkanskom poluotoku. Najviši vrh je Musala ( 2925 m). Pirin je najljepša planina u Bugarskoj, a Rodopi su najzanimlivija naša planina. U svim planinama postoje dobre mogučnoste za skijane i alpinizam. Imamo 250 planinskih domova i puno hotela.
Vrh Carevec se nalazi u Velikom Turnovu. Tamo je bila glavna tvrđava za vrijeme Drugod bugarskog carstva. Veliko Turnovo je jedam od najstarijih gradova u Bugarskoj od trečeg tisućljeća pr. Kr. Vrh Carevec je okružen sa 3 strane rijekom Jantrom. U vrijeme Drugog bugarskog carstva tamo je živio car i patriarh. Tvrđava je opasana zidom.
Tamo je smještena patriaršeska crkva „Vaznesenie Hristovo“. Također postoji stambeni dio tvrđave.
Rilski se manastir nalazi u jugističnoj Bugarskoj, u blizini Rilske rijeke. On je spomjenik pod zaštitom UNESCO-a. Graditelj ovog manastira bio je sam sveti Ivan Rilski. Taj manastir predstavlja Bugarsku u Mini Europi u Briselu.
„Madarski konjanik“ je arheološki spomenik, uklesan u planini na 23 metura visine. Nalazi se sjeveroistočnoj Bugarskoj u blizini sela Madara – 20 km. od grada Šumena. Ovaj spomenik je pod zaštitom UNESCO-a od 1972 g. To je spomenik našem vladaru hanu Tervelu. Reljef je izrađen u prirodnoj veličini. Spomenik se sastoji od hana na konju koji kopljem ubija lava. Ispred konjanika je orao – simbol sigurne budučnosti. Iza konjanika se nalazi – simbol uspješnog lovca. Spomenik je nastao početkom 8. stoljeća.
7 Rilskih jezera su porijeklom ljedenačka. Imena ovih jezera povezana su vanjskim izgledom svakog jezera. Jezero na najvišoj nadmorskoj visini zove se „Suza“, zbog svoje prozirno čiste vode. Voda je toliko bistra da možemo vidjeti samo dno jezera. Drugo jezero se zove „Oko“. Ime je dobilo zbog ovalnog oblika koji podsječa na oko. Oko je najdublije jezero u Bugarskoj 37,5 m. Jezero sa najstrmijom obalom je „Bubreg“. Ime je dobilo zbog oblika koji podsjeća na bubreg. Četvrto jezero zove se „Blizanac“. To je najveće od svih sedam jezera. Peto jezero zove se „Trolisnik“, zbog svog oblika. Najpliće jezero zove se „Ribno jezero“. Najniže je „Donje jezero“. To jezero je izvor rijeke Džerman.
Čudni mostovi su prirodni fenomen koji se nalazi u zapadnom djelu Rodopskog gorja. Oni su nastali kao posljedica dugotrajne erozije rijeke koja više ne postoji. Rezultat te erozije je nastanak dva mramorna luka koji podsječaju na most. Jedan od njih je dugačak 100 m i širok 15 m.
U Bugarskoj se nalaze najpoznatiji mineralni izvori u svijetu. Ljekovita svojstva bugarskih mineralnih izvora poznata su od danvina. Prije više stoljeća izgrađene su poznate toplice:
-„Hisar“ u prošlosti poznata kao „Augusta“
- „Kjustendil“ ( u prošlosti „Pautalija“)
- Burgaske mineralne toplice ( u prošlosti Aque kalite)
- „Sapareva banja“
- Slivenske toplice ( u prošlosti Tauros)
- „Sofija“ ( u prošlosti Ulpia Serdika)
Postoje 600 izvora koji u toku jednoga dana izpuste 278 milijuna litara vode. Veliki dio tih izvora je topla ili vrela voda.
Edelvajs je jedna od 30 vrsta Runolista. To je zaštićena biljka visokih planina. U Bugarskoj raste na dvije planine – Pirin i Stara planina. Stabiljka cvijeta je visoka do 20 cm.
Dugogodišnja bugarska tradicija je da na stolu bude servirana banica kada za to postoji prilika. U različitim krajevima Bugarske banica se radi prema različitim recepturama. Banica je slano jelo, obično sa sirom.
Vino „Mavrud“ je tipično bugarsko vino tamno-crveno rubin boje. Sadrži širok buke aroma od kojih prevladava jagoda, trešnja, šumsko voće uz lagani ton vanalije.
Kiselo mlijeko je mliječni proizvod koji se dobiva fermentacijom mlijeka. Osnovni mikroorganizam koji sudjeluje u procesu fermentacije zove se Lactobacillus Bulgaricus. Ovaj mikroorganizam može se nači samo na teritoriju Bugarske. Za proizvodnje kiselog mlijeka, jogurta i sličnih proizvoda druge države kupuju kvasac iz Bugarske. Lactobacillus Bulgaricus jedan je od najboljih probiotika. Mnogi naučnici vjeruju da je bugarsko kiselo mlijeko najzdravija hrana na svijetu.
Šopska salata je bugarsko tradicionalno jelo. Sastoji se od krastavaca, rajčica, paprika, luka, peršina, mrvljenog ili ribanog bugarskog sira, maslinovog ulja i octa. Ovaj je specijalitet dobio ime po Šopskoj regiji koja se nalazi u okolici Sofije.
Postoji star bugarski običaj da se svakog gosta dočeka s pogačom i šarenom soli. To je poseban izraz gostoprimstva zato što su kruh i sol temelj života. Šarena se sol dobiva kad umješamo običnu sol s biljkama različitih boja.