2A
Bugarske običaje i tradicije
Survakane
Survakane je vrlo popularan običaj s dugogodišnom tradiciju.
Korjeni tog običaja su još od pre-Christianska era.
Podrijetlo mu je vervvatno prabugarsko.
Održava se uvijek na 01.01.od djeca do oko 10-12 godina.
Prije to su bili samo dečki i ergeni, a u današnjim danima - svako djete, koje želi.
Oni se zovu Survakari.
Skupljaju se u grupama, pa idu kod susjede i prijatelje da survakaju.
Svaki od nih nosi Survačka.
To je ukrašena drenova štapa.
Ukras je iz vuna, graha, kokice, sušeno voće i t.d.
Obred: Survakari dodiraju sa Survačkama leđa domaćina i istovremeno mu poželju zdravlje, plodnost, bogatstvo.
Postoje različite vrste pjesme tog običaja.
Svaki grad, svako selo ima svoju, ma smisao je isti.
Pjesma u mojoj obitelji :
Surva, surva vesela godina
Da smo živi , da smo zdravi,
I sljeduća godina i za uvijek
Crvena jabuka u vrtu plodnost
Puna kuća sa svile bogatstvo
Surva-a- a-a!
Domaćin daje Survakarima neke voće, orasi, kolače ili sitne novce.
U današnjim danima se daju uglavnom novce.
Martenica
Nošenje Martenica je vrlo stara tradicija.
Ima puno teorija i legende kako i odkud je došla.
Pošto ne postoji kod drugih slavenskih naroda, smatra se da je prabugarska s Iranskog prodijetlo.
Martenica je ukras od uvrnuti crveno i bijelo vrpce , koj se nosi na 01.03.Kao amulet za zdravlje
Crvena boja je simbol života, a bijela- sreće.
Tradicija je na 01.03. Naj starija žena u obitelji da veže na rukama dijeci Martenica za zdravlje.
Martenice se nose dok razcvijetu drveće ili dok se ne vide roda.
Svi Bugari na 01.03. Nose Martenice i se pozdravljaju s pozdrav"Čestita Baka Marta".
Bogojavljenije Krštenje Isusovo
Krščanski blagdan.
Slavi se na 06.01.
Na taj dan običaj je da se skaka u rijeci za da se uhvati i izvadi križa bacen od svještenika u vodi.
Ljudi vjeruju da tko prvi dodirne križa i ga izvući iz vode bitće zdrav i sretan.
Ode se u crkvu i ljude od tamo uzimaju svetena voda, koja svatko nosi kući.
Vjeruje se da ako netko je bolestan, ozdraviće kad popije malo od nje.
Taj običaj imaju svi pravoslavne , ma specifično je da u Bugarskoj, u nekim krajevima muškarci ne samo skakaju u ledenoj vodi, a i pleše.
To je takozvani muškarsko horo folklorni ples.
Nestinarstvo
Nestinarstvo je ritual, koj postoj od tisuće godina, još od vrijeme Tračani.
U svom autentičnom vidu je sačuvan samo u jednom selu u Bugarskoj- selo Bulgari.
Svaka godina se održava a 03.06.- blagdan na Sveti Konstantin i Elena, po starom stilu pravoslavnom kalendaru.
Posle blagdanska liturgija kao misa iz crkve se uzimaju ikone Sveti Konstantina i Elene i sa glazba od bubnja i gajde se obilaze po glavne ulice tog sela.
Na trga ispred crkve već gori vatra i se priprema obredna žerava.
Ona se širje u krug s dimenzija oko 8-10 metara i ljudi oko njega pleše folklorni ples- horo.
Tada, uz pratnju zvukove od bubnja, Nestinari sa sitnim, ravnim koracima ulaze unutar kruga bosim nogama.
Oni su u stanju transa i neki od nih u tom stanju su vidoviti.
I ako je taj ritual povezan sa religiju on je odbacen od crkvu kao poganski, a u vrijeme komunizma je zabranjen.
U današnjim danima je zanimljiva turistička atrakcija, pa se održava bilo gdje i bilo kad, ma Od 2009. Godine, taj ritual- Nestinarstvo od selo Bulgari je upisan od UNESCO na popis nematerijalne svjetske baštine.naravno to nije pravo Nestinarstvo.