Frankonija
Njemačka je velika zemlja, prema tome su ljudi i gradovi veoma raznovrsni. Ja dolazim iz regije koja se zove „Frankonija“ pa ću pisati kakav je tamo život, kakvi su stanovnici i koje su posebnosti.
Frankonija je regija u Njemačkoj. Nalazi se u južnom dijelu Njemačke na prostoru saveznih zemalja Bavarske, Turingena i BadenWurttemberga. Najveći dio Frankonije pripada Bavarskoj, zato ću u svom radu pričati o ovom dijelu regije.
Frankonija se sastoji od tri dijela koji se zovu Donja Frankonija, Središnja Frankonija i Gornja Frankonija. Svaki dio ima svoj glavni grad – Wurzburg, Ansbach, Bayreuth.
Frankonska zastava je bijele i crvene boje. Četiri crvene oznake na zastavi, koje nalikuju na krunu, stoje za strane svijete, a tri bijele oznake su simboli za Sveto Trojstvo. Zato što Franken nije politička cjelina nema puno prilike da se vidi zastava. Zastave se uglavnom nalaze u vrtovima privatnih osoba ili na stadionu, kad igra nogometna ekipa iz Frankonije protiv ekipe izvan Frankonije. Situacija je slična što se tiče frankonske himne. Himna postoji od 19. stoljeća, pa se čuje samo ponekad, na primjer na praznicima.
Frankonija više nije politička jedinica kao što je bila u prošlosti prije pojave države Bavarske. Ipak se ljudi iz te regije osjećaju još danas kao Frankoni a ne kao Bavarci. To znači da netko ima frankonski identitet ne zbog politike ili geografije, nego zbog povijesti, dijalekta ili osobnosti. Ukupno u Njemačkoj živi oko četiri milijuna Frankona.
Posebnost njihove osobnosti je da su minimalisti. Što to znači? Jednom riječju je mentalitet drugačiji. Primjerice radost ili zadovoljstvo se pokazuje tamo na drugi način. To znači da se Frankoni čine neprijateljski i mrzovoljni ali to uistinu nisu. Samo rijetko kažu da je neki događaj jako poseban i izvanredan. Kada hoće izraziti dobar osjećaj koriste fraze kao „u redu“ „dobro“ „prosječno“. To je važno znati kada se razgovara s Frankonima. Samo jer se oni ne smiju, to ne znači da ne žele razgovarati s nekim ili da ne vole nekoga.
Dijalekt koji se najčešće čuje u Frankoniji je frankonski. Taj dijalekt je drugačiji od bavarskog i drugih njemačkih dijalekata. Zvuči drugačije zbog riječi i izgovora. Na primjer ne koriste se tvrdi konsonanti kao „t“, „k“ ili „p“ – već je dijalekt mekan. Dolazi do substitucije tih tvrdih konsonanta s mekšim „partnerom“ „d“, „g“ te „b“.
Jednom davno su te razlike bile značajne, međutim zbog procesa globalizacije i zbog rasta mobilnosti te razlike postale su sve manje i manje.
Osim dijalekta je za frankonski identitet značajan i sport. Najpopularniji sport je nogomet. Ove godine samo jedan frankonski klub igra u prvoj ligi: klub iz Nurnberga. Kada igra protiv ekipa iz drugih regija ili posebno iz Bavarske svi Frankoni drže palčeve za frankonski klub. Pored nogometa Frankoni vole i košarku. Bamberg ima veoma uspješan tim pa su prošle godine postali prvaci njemačke lige. Najpoznatiji košarkaš iz Frankonije je Dirk Nowitzki koji igra u SAD-u.
Najveći gradovi u Frankoniji su Nirnberg, Wurzburg, Furth, Erlangen, Bayreuth i Bamberg. Ti veliki kao i manji gradovi u Frankoniji imaju svoje sveučiliste. U odnosu na druge regije Frankonija ima visoku koncentraciju sveučilista, što istovremeno znači da veliki broj mladih ljudi živi u tim gradovima. Ta činjenica mijenja karakter gradova, prema tome postoji velika kulturna ponuda. Ulice su pune barova, kafića i alternativnih trgovina.
Osim toga svaki grad čuva svoje posebnosti, svoje festivale te svoje godišnje događaje.
Primjerice, Bamberg je poznat po svojoj kulturnoj baštini u centru povijesnog grada koji je pod zaštitom UNESCO-a; poznat također i po svojim pivovarama. Dakle postoje mnogi festivali piva i ture kroz razne pivovare.
U Wurzbergu se svake godine održava festival reggae muzike. Osim toga je grad ponosan na gradski dvorac, gdje se snimao film “Tri mušketira” 2010. godine. Okolina Wurzburga je poznata po odličnim vrstama vina što je povod za godišnje održavanje festivala vina i izbora za kraljicu vina.
Ipak, najznačajnje mjesto je grad Nirnberg – zbog veličine i zbog karaktera.
Grad je osnovan oko 1000 g. Današnji Nirnberg je ekonomski te kulturni centar Frankonije.
Najveći grad Frankonije ima 500.000 stanovnika, povijesne znameninosti kao i moderne atrakcije. U prosincu Nirnberg ima najveći božični sajam Njemačke gdje se mogu kupiti svi suveniri koji su tipični za regiju Frankoniju: medenjaci, pivo, vino te različite kobasice.
Poseban karakter grada dolazi od razvoja imigracije. Više od jedne petine stanovnika su imigranti iz Turske, iz zemalja bivšeg Jugoslavije i iz Rusije.
Nažalost Nirnberg je postao poznat grad u Njemačkoj prije svega zbog svoje povjesti. Ima baštinu koja je vezana sa 30-im godinama, kad je Hitler bio glava njemačke države. Njegova stranka, NSDAP je održala kongres sa više od 500.000 sudionika u Nirnbergu. Zato grad ima i danas dobru infrastrukturu. Zgrade, koje su bile nagrađene samo za taj događaj još postoje ali su sad muzeji ili unutar zgrada se održavaju različite izložbe. Glavna tema je uvijek Drugi svjetski rat, uloga Njemačke u ratu i holokaust.
Drugi razlog zašto ljudi, stranci također, znaju Nirnberg su Nirnberški procesi o kojima se uči u školama u cijelom svijetu. Nirnberški procesi je naziv za suđenje glavnim njemačkim ratnih zločincima, organizirano od Saveznika. Ti procesi su postali poznati jer je to bio prvi međunarodni sud u povijesti.
Oba razloga nisu dobri za prezentaciju grada, već taj grad ima i drugo lice!
Zbog svoje važne uloge u vremenu Drugog svjetskog rata grad pokusava mijenjati utisak koji ljudi imaju o gradu. Pored osnivanja muzeja za obnavljanje svijesti o prošlosti, Nirnberg je veoma angažiran što se tiče ljudskih prava i mira. Zbog toga postoji centar ljudskih prava kao i pored toga izgrađena aleja u kojoj se nalaze stupovi na kojima su napisana najvažnija ljudska prava. Zbog napornog rada na ovoj temi Nirnberg je dobio nagradu UNESCO-a za obrazovanje o ljudskim pravima.
Događaj kad u Nirnberg dođe najviše ljudi iz Njemačke kao i iz drugih zemalja je festival „Rock u parku“. Festival je veoma velik i nastupaju jako poznati muzičari iz cijelog svijeta. Festival traje tri dana i nalazi se na mjestu koje se zove „Zeppelinfeld“. Točno ovo mjesto je gdje je Hitler održao svoji kongres stranke NSDAP-a. Činjenica da danas na tom mjestu postoji festival gdje ljudi uživaju i slušaju glazbu je dokaz da su ljudi prisvojili grad i da su promijenili karakter tog mjesta. Najpoznatiji bendovi i muzičari koji su svirali na festivalu su Metallica, KISS, Genesis, Sting, Coldplay te Depeche Mode.
Svi ti festivali (glazbe, vina, piva…), povijesna baština, lijepe zgrade, muzeji itd. su razlozi za putovanje u Frankoniju, ali postoji i dodatna ponuda. Priroda u Frankoniji je prekrasna i postoji puno ponuda za aktivan odmor.
Priroda je posebno lijepa za šetanje i bicikliranje. Za to postoje dobre staze pored rijeke „Altmuhl“ i „Pegnitz“. Na rijekama se može također veslati ili kupati se. Hodočašće je postalo veoma popularno je u Frankoniji. Puno ljudi zna Put svetog Jakova u Španjolskoj ali samo mali dio hodočašnika zna da se put ne počinje u Francuskoj, nego da ima i mogućnost krenuti iz Njemačke, u Frankoniji. Prednost ove rute je u tome da je klima bolja u Njemačkoj i nema vrućine kao u Španjolskoj. Na maloj planini koja se nalazi u takozvanoj „frankonskoj Švicarskoj“ se može planinariti.
Kroz povijest su Frankoni često pokušavali postati neovisni od Bavarske. Čak i danas postoji savez koji se bavi neovisnošću Frankonije ali po mom mišljenju to nije ozbiljni pokušaj. Što ostaje i što će još dugo postojati je frankonski identitet i činjenica da kad netko pita odakle smo, nikad ne bismo odgovorili da dolazimo iz Bavarske, nego iz Frankonije. Za strance se možda čini da je razlika između Bavaraca i Frankona mala, ali za ljudi koji žive u toj regiji je razlika velika.