Proper waste disposal

6. esej, 2B, 21. studenog Pravilno odlaganje otpada

Dok se sve više zemalja razvija, sve više otpada proizvode, stoga stvarajući i velik problem odlaganja otpada. U puno zemalja vlade postavljaju standarde kako moramo rasporediti otpad; mjera do koje te standarde pratimo možda je drugo pitanje, ali u principu, pravilno odlaganje otpada znači da razdvajamo smeće i recikliramo sve što se može preraditi u nove korisne tvari. Međutim, najveći dio otpada nije ljudski ili kućni otpad, naime, ono što pojedini ljudi i obitelji proizvode, nego je ono što se proizvodi kao posljedica industrije. Proizvodnja energije; vojna, rudarska, naftna, teška, kemijska, kompjutorska, i plastična industrija; industrijska poljoprivreda: sve te industrije proizvode milijune tona otpada svaku godinu, što znači da, ako ozbiljno želimo smanjiti količinu otpada stvorenu svaku godinu, i ako ozbiljno želimo zaštititi naš okoliš, onda moramo raditi puno više nego samo da osobno recikliramo ili kompostiramo kućni otpad. Uistinu, trebamo bitnu promjenu načina na koji živimo. Zar trebamo novi mobitel i auto i kompjutor svaku godinu, najpomodniju odjeću svakog godišnjeg doba, i sve jelo omotano plastikom? Naši se stavovi prema potrošnji moraju promijeniti ako želimo smanjiti stvaranje otpada. Mnogo ekoloških problema prepleteno je jedan s drugim. Kad se počnemo suočavati s jadnim, možemo početi rješavati i drugi. Dok ne prihvatimo da ne možemo iskoristiti sve prirodne resurse na svijetu, moramo nastaviti pokušavati usvajati mjere kao zabranu plastičnih boca i najlonskih vrećica, obavezno recikliranje, inicijative za prikupljanje i dijeljenje hrane iz restorana i trgovine koji bi inače bacili tu hranu, zakone protiv pretjeme ambalaže, i tako dalje. Neke te mjere usvojile su vlade u Kanadi, ali se razlikuju od pokrajine do pokrajine. Na primjer, iako se Vancouver reklamira kao 'zelen grad', gospodarenje otpadom u Torontu i čak u Mississaugi (predgrađu!) puno je bolje. Moramo raditi puno više? Apsolutno.