Presentation - free topic

Hrvatska kulturna baština

Hrvatska kulturna baština je skup svih običaja, tradicija i dobara u hrvatskoj povijesti. Podjeljena je na materijalnom i nematerijalnom. Baština je važan dio svakodnevnog života, čimbenik za prepoznavanje kulturnog identiteta. Po tome svaka zemlja je različita i jedinstvena. Postoji jedna osnovna organizacija, koja skuplja sve to u jednom mjestu a to je UNESCO (Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu). Tamo ima popis svih najhitnijih spomenika kulture. U Hrvatskoj kulturna baština je podijeljena na nekoliko kategorija kao što su:

Bećarac - oblik narodne pjesme koji potječe iz ruralne Slavonije. Tematika je humoristična i zabavna. 2011. upisan je u popis nematerijalne baštine UNESCO.

Klapsko pjevanje - tradicionalna hrvatska vokalna glazba iž Dalmacije. Sastoji se od skupine od 5 do 8 pjevača. Pjeva se višeglasno, bez pratnje glazbala. (2012. UNESCO)

Istarsko dvoglasno pjevanje- Folklorno, dvoglasno pjevanje. Sastoji se od pjevača i osobe koja svira po istarskoj lijestvici. Potječe iz Istre i Hrvatskog primorja. (2009. UNESCO)

Linđo- ili Dubrovačka poskočicajedan je od najpopularnijih plesova u Hrvatskoj. Potječe iz Dubrovnika a Svoj naziv je dobio po nadimku lijeričara ( čovjek koji svira liru) Nikole Lale Linđa. Pleše se u parovima uokolo svirača koji sjedi na stolici i udara stopalom u ritmu svoje svirke.

Moreška - viteški ples sa mačevima. Tematika je vrlo romantična - borba za djevojku. Najpoznatiji je na otoku Korčula.

Pokladarsko kolo- ples s mačevima ili rupčićima koji potječe iz otoka Lastova. U ovom plesu plesači tvore različite geometrijske oblike. Svi imaju obuće u crno-crvenoj boji, bogato ukrašeni cvjetovima.

Lirica - tradicijsko gudačko glazbalo.

Tambura - hrvatsko tradicijsko žičano narodno glazbalo.

Đakovački vezovi - najveći hrvatski tradicionalni festival u Đakovu osnovan 1967. Traje 2 tjedna, te obično završava prvog vikenda u srpnju kada se održava procesija folklornih grupa iz svih dijelova Hrvatske i gostiju iz inozemstva. Te folklorne grupe predstavljaju tradicionalne narodne nošnje te izvode tradicionalne pjesme i plesove, pa čak i običaje.

Varaždinske barokne večeri - glazbeni festival koji se održava već od 1971. krajem rujna. Program sastoji se od hrvatske barokne glazbe.

Picokijada - jedna od najstarijih manifestacija koja se održava od 1968. u Đurđevcu kao spomen na legendarnu obranu Đurđevčana od napada Turaka. Picokijada ima oblik scenskog spektakla.

Drvene igračke Hrvatskog zagorja - tradicijski hrvatski proizvod nastao u 19. stoljeću u Zagorju. (UNESCO)

Hrvatsko čipkarstvo - vještina izrade čipke. (UNESCO)

Narodne nošnje - Hrvatske narodne nošnje sastoje se od košulje, suknje, pregače, marame, prsluka, hlača i obuće. Vrste hrvatskih narodnih nošnja mogu se općenito podijeliti na: kontinentalnu, planinsko-priobalnu i nošnje u priobalju. Obično postoji u dvije verzije: nošnja za radne dane i svečana nošnja.

Sinjska alka-najpopularnija hrvatska viteška igra. Održava se svake godine u prvoj nedjelji mjeseca kolovoza u Sinju. U natjecanju aklari moraju jahajući na konju pogoditi štapem u središte malenog željeznog kruga. (UNESCO)

Za križem - tradicionalna noćna procesija koja se već nekoliko stoljeća svaki veliki četvrtak organizira na otoku Hvaru.

Fešta svetoga Vlaha (zaštitnika Dubrovnika) - blagdan svih stanovnika Dubrovačke Republike. Kako bi se omogućilo sudjelovanje svima, uvedena je tzv. 'Sloboština Sv. Vlaha', razdoblje kad je svaki kažnjenik mogao dva dana prije i dva dana poslije blagdana slobodno doći u grad. (UNESCO)

Gorjanske ljelje - proljetni ophod djevojaka iz Gorjana iz 1898.godine na blagdan Duhova u Gorjanima. (UNESCO)

Zvončari Kastavštine - događa sie u vrijeme poklada u Kastavštini ( grad u blizini Rijeke ). U to vrijeme grupa muškaraca obilazi svoja sela. Svi imaju ogrnute naopako okrenute ovčje kože i zvona, po kojima su i prozvani zvončari. Neki imaju maske, a neki različita oglavlja koja simboliziraju vegetaciju i plodnost. (UNESCO)

Licitarstvo - licitar je šareno ukrašeni kolač od slatkoga tijesta. Tradicionalno se proizvodi u središnjem dijelu Hrvatske. Najpoznatiji je oblik srca u crvenoj boji. (UNESCO)

šibenska kapa - najpoznatija hrvatska inačica crvene kape, vrste narodnog pokrivala za glavu. Danas je obično narančaste boje s dva niza crnih vezenih ukrasa.

šibensko puce - okruglo srebrno puce, ukrase muške nošnje.