Odlučio sam se za festivale izvornog folklora zato što u ovome modernom svijetu usmena književnost kao dio narodne kulture uzmiče pred jeftinom masovnom popularnom kulturom. Iako se pogađa o strani element, ta se popularna kultura i njezina glazba prodiraju i u hrvatsku kulturu te čine da mladi Hrvati, kao i većina Europljana, ih smatraju kao dijelove njihovog svakodnevnog života i njihovu izvornu kulturu kao što strano. Treba još reći da izvorna kultura ima svoje lokalne specifičnosti nasuprot uniformnoj masovnoj kulturi.
Unatoč tome, postoje i neki pametni ljudi koji organiziraju festivale izvorne glazbe jer shvaćaju značenje njihovoj narodnoj baštini u modernome društvu. Ti ljudi također shvaćaju da više nije moguće da ljudi sami pjevaju i sviraju djela usmene književnosti njihovog naroda da ih sačuvaju. Međutim, mislim da ti festivali moraju najprije služiti domaćem stanovništvu nego turistima onda ne bi bilo točno govoriti o kakvoj turističkoj ponudi u ovom slučaju.
Htio bih vam sada predstaviti nekoliko folklornih festivala, koji se ostvarivaju u Hrvatskoj. Jedan od njih međunarodna je smotra izvornog folklora „Stara je škrinja otvorena“ koja se održava svake godine u prvoj polovici srpnja u Donjem Muću u Dalmaciji. Prvog dana festivala nastupaju dječje grupe te drugog dana folklorni ansambli. Sadržaj festivala je stalno praćen stručnim povjerenstvom te se održava u lijepoj okolini stare borove šume.
Drugi je međunarodni folklorni festival "Iz bakine škrinje" koji se održava u zagorskome mjestu Koprivnica. Taj je festival mlad i njegovi pokretači nastoje okupljati folklorne grupe iz zemalja uz tok rijeke Drave. Taj je festival sastavni dio festivalskog niza: Zlatna sopela Poreč-Zaba – Međunarodni folklorni festival Karlovac – Iz bakine škrinje – Za ljubav tance igraše – Kaštela – Ljepota u kamenu kamenitom – Dugopolje.
Najzanimljivima mi se učinili "Međunarodni folklorni susreti djece i mladih", koje se održavaju od 2004. godine u Zagrebu. Sudionici Susretâ su djeca i mladi od 10 do 16 godina, koji sa svojim dječjim folklornim ansamblima dolaze u Zagreb i prezentiraju tradiciju svojeg kraja. Na Susrete bivaju pozvana folklorna društva iz svih županija Hrvatske i gosti iz drugih europskih zemalja. Posebnu pozornost si zasluživa činjenica da gosti festivala su i društva mladih folkloraša koji su pripadnici hrvatske nacionalne manjine u drugim europskim zemljama. Susreti traju pet dana i imaju također i humanitarni karakter jer gostujuće skupine za vrijeme boravka u Zagrebu održavaju programe u domovima za nezbrinutu djecu te posjećuju dječje bolnice i domove za umirovljenike.