PRODULJEN ŽIVOTNI VIJEK
Razvojem znanosti, medicine, tehnologije i farmacijske industrije te podizanjem životnoga standarda produljio se i očekivani životni vijek. Razlike u očekivanome životnome vijeku naravno postoje, a najviše odskaču nerazvijene zemlje trećega svijeta.
Produljenje životnoga vijeka na dobnu strukturu stanovništva ima sljedeće posljedice: Bit će sve više starih ljudi a sve manje mlađih ljudi. Zbog useljavanja stanovništva
Koje posljedice ima produljenje životnoga vijeka na mirovinski sustav? Da će biti sve manje i manje novaca za mirovinu zato što se rađa malo djece a povećava se broj umirovljenika. Neki bi to dakle htjeli rješavati eutanazijom, da se rješimo starih i nepotrebnih ljudi. Ne slažem se.
U Europske se i zemlje useljavaju ljudi iz Afrike i Bliskog istoka. Afrikanci su ali manje obrazovani i ne vladaju vještinama kao mi zbog nerazvijenoga načina življenja u svojim domovinama.
Što su sve ljudi spremni učiniti za produljenje životnoga vijeka i kvalitete života u starosti? Spremni su se operirati, zdravo se prehranjivati i baviti se sportom.
Uzeći situaciju u domovini mislim da ima ovdje zdravije ljude koji žive i dulje. Stari se Nijemci puno više bave sportom nego Slovaci i isto i stari Hrvati, samo što ne kao Nijemci.
Tablica 1: Očekivani životni vijek u nekim zemljama svijeta
zemlja očekivani vijek zemlja očekivani vijek
Japan 82,59 Brazil 72,40
Švicarska 82,16 Kina 72,12
Australija 81,40 Rusija 67,84
Kanada 80,96 Nigerija 47,91
SAD 78,44 Afganistan 43,95
O tablici sa očekivanim životnim vijekom valja izreći sljedeće: U Afganistanu ima valjda rat, onda zato taj nizak očekivani životni vijek. U Nigeriji ima najniži životni standard i u Brazilu ima veliku razliku između bogataša i siromaha. Ostale su države razvijene te njihovi stanovnici puno viši očekivani životni vijek. Valja upozoriti i na genetske činitelje zbog razlike između ljudskih rasa.